Koprive

Kopriva je samonikla jestiva biljka. Raste u Evropi, Africi, Sjevernoj Americi i Aziji kao korov.

Stabljika koprive može vertikalno narasti do visine od 160 cm, a listovi budu dužine od 3 do 15 cm. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, na dodir izlijevaju sok koji žari i izaziva neugodan osjećaj pečenja. Cvjetovi koprive su srcoliki zelene boje. Cvijeta od proljeća do jeseni, korijen preživljava zimu u zemlji. Koprive najbolje uspjevaju na zemljištima bogatim fosforom.

Za jelo se beru mlade koprive ili ako se kasnije beru onda mlađi vrhovi bez cvata. Najčešće se priprema kao varivo, a od koprive se mogu pripremati i juhe. Holanđani koprivu dodaju u specijalne varijante sira gauda kao začin. U Velikoj Britaniji sastavni dio Yarg sira je upravo kopriva.
Koprivu na Balkanu koriste i u pitama kao nadjev u kombinaciji sa sirom. Od koprive možete da pravite i osvježavajući čaj.

U davninama od koprive se proizvodio i tekstil, kasnije je primat preuzeo pamuk iako je kopriva imala prednost da lagano uspjeva bez pesticida.

Kako koprive sadrže hidrogen često se koriste i kao aktivator komposta.

Kopriva - Detaljne nutritivne vrijednosti